Gra?evinska kompanija za koju je radilo šestoro povrije?enih radnika zvani?no ima samo troje zaposlenih. Kada do?e do povre?ivanja radnika angažovanog bez ugovora, odgovornost postaje krivi?na, upozoravaju sagovornici CIN-CG.
Šestorica albanskih državljana koji su 18. maja povrije?eni na gradilištu nadomak Podgorice, bili su angažovani “na crno”, potvr?eno je Centru za istraživa?ko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP).
Uzrok povreda albanskih radnika, prema nalazima UIP, bio je pad sa visine, kada su popustili podupira?i prilikom izlivanja betonske plo?e na gra?evini u naselju Ku?e Raki?a, koje se nalazi na granici Glavnog grada i Opštine Tuzi. Nije poznato što se ta?no gradilo i koje je površine bila plo?a.
Od šestoro radnika, tri su teško, a tri lakše povrije?ena.
Iz UIP su kazali da je rije? o “višestrukim povredama koštano-miši?nog sistema (le?a, ruke, noge, facijalne kosti…)“.
Prema nezvani?nim informacijama CIN-CG, radnici su u me?uvremenu napustili Klini?ki centar Crne Gore, gdje su bili smješteni.
Državni tužilac podgori?kog Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) Vukas Radonji? kazao je za CIN-CG da je “formiran krivi?ni predmet u kojem je u toku izvi?aj” i pojasnio da se u ovom trenutku utvr?uje da li je u?injeno neko od krivi?nih djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine, kao posljedica umišljaja ili nehata u?inioca.
Propusti investitora ili izvo?a?a na gradilištu zbog kojih je došlo po povre?ivanja radnika smatraju se teškim krivi?nim djelima protiv opšte sigurnosti, za šta su, prema Krivi?nom zakoniku, predvi?ene kazne šest mjeseci do pet godina zatvora.
“U dosadašnjem toku postupka je utvr?eno da je vlasnik objekta kompanija ‘Dadi export’ DOO iz Podgorice, a da je izvo?a? radova privredno društvo ‘CG Gradnja’ DOO. Sve ostale odlu?ne ?injenice se utvr?uju,“ kazao je Radonji?.
Ni investitor ni izvo?a? nisu odgovarali na pitanja CIN-CG o statusu radnika. Iz “Dadija” su “Vijestima” nakon nezgode tvrdili da objekat nije njihov.
Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma su za CIN-CG rekli da je urbanisti?ko-gra?evinska inspekcija tada izvršila kontrolu objekta u naselju Ku?e Raki?a, zabranila dalje izvo?enje radova i zape?atila gradilište. Prilikom obilaska, novinari CIN-CG su u ?etvrtak primijetili vatru iz unutrašnjosti zidina objekta, ali ne i radnike, ili mašine.
Djelatnost podgori?ke firme “Dadi export” je trgovina na malo tekstilom u specijalizovanim prodavnicama. Kompanija je Upravi prihoda za prošlu godinu prijavila gubitak u poslovanju od tri miliona eura. Imaju ukupno 117 zaposlenih.
“CG Gradnja” je prošlu godinu završila profitom od 41 hiljadu eura, dok je Upravi prihoda prijavljeno svega troje zaposlenih.
Iz UIP su za CIN-CG precizirali da povrije?eni albanski državljani “nijesu imali status zaposlenih”.
Prema zakonskoj definiciji, zaposleni je lice koje radi kod poslodavca po osnovu ugovora o radu, uklju?uju?i lice koje se osposobljava za rad i pripravnik, kao i svako lice koje po bilo kom pravnom osnovu obavlja rad kod poslodavca.
Ovaj slu?aj još jednom je ukazao na problem velikog broja radnika na crno na crnogorskim gradilištima.
Predsjednik Sindikata gra?evinarstva i industrije gra?evinskom materijala Nenad Markovi? kazao je za CIN-CG da je njihova studija, koju su radili u saradnji sa Me?unarodnom organizacijom rada (MOR), pokazala da je 30 odsto radnika u gra?evinarstvu angažovano bez ugovora o radu. To zna?i da na zvani?no prijavljenih 8,5 hiljada radnika, koliko ih je prema Monstatu, ima još oko tri hiljade neprijavljenih.
“Praksa angažovanja radnika u gra?evinarstvu bez ikakvog ugovora o radu je široko rasprostranjena i postoji i kod malih, ali i kod velikih kompanija. Na crno se angažuju i doma?i i strani radnici. Za poslodavca to postaje ozbiljno tek kada se desi neka nesre?a kao ova u Tuzima, kada više nisu u pitanju simbolilne nov?ane kazne, ve? krivi?na odgovornost”, kazao je Markovi?.
Koordinatorka projekta Udruženja zaštite na radu (UZNR) ?ina Jankovi? kazala je za CIN-CG da bi borba protiv nelegalnog i neprijavljenog rada trebalo da se ti?e svakog gra?anina Crne Gore, jer “svaki euro utajenog poreza zna?i manja ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu, javne usluge i sve ono što ?ini jednu zemlju dobrim mjestom za život”.
“Posljedice toga su višestruke i negativne za sve: za državu to su umanjeni prihodi budžeta i fondova socijalnog osiguranja, za privrednike koji poštuju zakon to je izloženost nelojalnoj konkurenciji i smanjenju tržišta, za radnike angažovane kroz rad na crno to je nezašti?enost – bez socijalnog osiguranja, bez pravne zaštite, bez primjena mjera zaštite i zdravlja na radu,” rekla je Jankovi?eva.
Isplativija kazna od osiguranja
Propisane kazne za rad bez zaklju?enog ugovora iznose od 2.000 do 20.000 eura za firmu, od 200 do 2.000 eura za odgovorno lice u firmi, dok su za preduzetnike kazne od 500 do 6.000 eura. Na 500 eura mjese?ne neto zarade poslodavac treba da plati još oko 330 eura raznih dažbina. Tako, za desetak neprijavljenih radnika samo u jednom mjesecu može imati ve?u uštedu, od iznosa mogu?e kazne.
Važno mjesto u radu na crno, prema rije?ima Jankovi?, zauzima i lažna prijava zaposlenih gdje se dio primanja dobije “na ruke”, a dio je pla?en regularno.
Iz Inspekcije rada su saopštili da nemaju podatak koliko su inspektori otkrili slu?ajeva rada na crno u gra?evinarstvu, jer njihov sistem elektronskih evidencija ne podržava razvrstavanje nepravilnosti po djelatnostima. Jedino znaju da se 14 odsto ukupnih nepravilnosti iz oblasti radnih prava i zaštite na radu odnosi na gra?evinarstvo.
U 2019. godini otkrili su ukupno 1.981 radnika “na crno”, od ?ega 1.296 stranaca. Nakon naloga inspektora za 603 radnika je regulisan radni odnos, odnosno za tre?inu otkrivenog broja. Prošle godine su otkrivena 483 radnika bez ugovora, od ?ega je bilo 337 stranaca. Poslodavci su nakon naloga inspektora regulisali radni odnos sa 144 radnika. Iz Inspekcije su naveli da je do pada broja otkrivenih radnika na crno u 2020. godini došlo zbog smanjenje privredne aktivnosti usljed pandemije izazvane virusom korona.
Jankovi? navodi da oni ne raspolažu pravim informacijama o broju povreda, jer se znatan dio ne prijavljuje – naj?eš?e u slu?ajevima kada radnik nije bio radno angažovan po osnovu ugovora o radu. Nerijetko do?e i do neke vrste dogovora izme?u poslodavca i zaposlenog, pa povreda ni u tom slu?aju ne bude evidentirana. Strah od gubitka posla je, kaže Jankovi?, najve?i uzrok neprijavljivanja povrede kada do nje do?e.
Ona je dodala da inspektori rada rijetko obilaze gradilišta na kojima se izvode takvi mali gra?evinski projekti.
Predsjednik Sindikata gra?evinara Nenad Markovi? kaže da radnici angažovani na crno koji se povrijede na gradilištu za eventualna obešte?enja zbog povreda i gubitka radne sposobnosti, mogu da tuže poslodavca, ali da je to teško dokazati i u redovnoj proceduri, a naru?ito ako su stranci.
“Poslodavci imaju obavezu pla?anja osiguranja od povrede na radnom mjestu za zvani?no angažovanog radnika, ali ona je minimalna i nije dobro definisana. Poslodavci to koriste i radnike osiguraju na najmanju mogu?u premiju, kako bi uštedjeli novac. Tako je ovakav na?in osiguranja od povreda za par eura obesmišljen i treba da se mijenja, jer ne pokriva ni minimum štete koju radnik može da ima u slu?aju povreda. Imamo iskustva iz EU, gdje se to radi na kvalitetniji i obimniji na?in i koji ?emo i mi morati da primjenjujemo”, kazao je Markovi?.
On je naveo da su do sada, prema njihovim iskustvima, postojale velike gra?evinske kompanije sa politi?kom pozadinom koje su inspektori izbjegavali.
“Nadam se da ?e nova praksa biti druga?ija. Jedino neselektivne kontrole svih gra?evinskih kompanija uz pooštravanje mjera i kazni mogu kona?no uvesti red u ovu oblast. Ve?ina onih radnika koji su i prijavljeni osigurani su tek na minimalac. Država gubi ogromne prihode, a radnici ugrožavaju svoj život i zdravlje”, istakao je Markovi?.
Nekad je i jezik barijera
Iz Uprave policije su za CIN-CG kazali da su po saznanju za doga?aj u Ku?ama Raki?a na lice mjesta izašli službenici Stanice kriminalisti?ke policije za krim-tehniku i uvi?aje, kao i službenici Jedinice kriminalisti?ke policije za suzbijanje požara, eksplozija i havarija Centra bezbjednosti Podgorica. Uvi?aj je ura?en po instrukcijama sudskih vještaka gra?evinske struke i zaštite na radu.
U posljednjih godinu i po, ovo je druga kolektivna povreda zabilježena na crnogorskim gradilištima.
Usljed rušenja mosta u izgradnji na obilaznici oko Rožaja, krajem decembra prošle godine teško su povrije?ena tri radnika. Osnovno državno tužilaštvo iz Rožaja je sredinom marta podnijelo krivi?ne prijave protiv ?etiri firme i sedam direktora i odgovornih inženjera. Osumnji?eni su za teško krivi?no djelo protiv opšte sigurnosti.
Pad sa visine, kako je CIN-CG objavio sredinom novembra, uzrok je tri od ?etiri smrti gra?evinskih radnika koji su stradali za deset mjeseci prošle godine godine, ali i najmanje tre?ine teških povreda na gradilištima širom države.
Prema podacima predsjednika Sindikata sa terena, ni registrovani radnici nemaju dovoljno obuke za zaštitu na radu, a kod radnika angažovanih na crno o tome nema ni govora.
“Nekada je ve?ina radne snage u gra?evinarstvu dolazila iz Bosne i Hercegovine i Srbije, ali oni sada mogu lakše da odlaze na rad u zapadnu Evropu za ve?e plate i kvalitetnije uslove rada. Tako, naši poslodavci sada ve?inom angažuju radnike iz Albanije, Kosova i Turske. Zato se na gradilištu i prilikom organizovanja rada i eventualnih obuka o zaštiti na radu javlja i problem jezi?kih barijera”, kazao je Markovi?.
