Uposljednjih pet godina bilo je 139 povreda na radu, od ?ega 34 smrtne, 99 teških i šest kolektivnih povreda na radu, dok su od po?etka ove godine zabilježena dva smrtna slu?aja – kazao je Pobjedi inspektor za zaštitu na radu Zlatko Popovi?.
On tako?e napominje da je u posljednjih 10 godina ukupan broj povreda smanjen 61,43 odsto, dok je broj smrtnih slu?ajeva smanjen za 41,67 odsto. Po statistici iz prošle godine, 44 odsto povreda na radu se desilo zbog pada sa visine, a u 17 odsto slu?ajeva uzrok je bio strujni udar. Uzroci stradanja obi?no su nepažnja, nedostatak koncentracije i nekoriš?enje zaštitne opreme, ali ima i primjera da su poslodavci platili visoke odštete.
UZROCI
Iz Udruženja zaštite na radu kažu da je naj?eš?i problem, koji vide na terenu, angažovanje radnika koji nijesu osposobljeni za bezbjedan rad, prvenstveno za rad na visini, i da kod kojih nije izvršena prethodna provjera zdravstvene sposobnosti. Veoma se ?esto dešava da, iako poslodavac obezbijedi kolektivne mjere zaštite (propisno postavljene skele, kao i zaštitne ograde na njima) ipak dolazi do pada zbog nekoriš?enja sredstava i opreme li?ne zaštite na radu (zaštitnih pojaseva ili opasa?a) od strane zaposlenih.
- Nadzorom je konstatovano da je naj?eš?i uzrok povreda na radu: neprimjenjivanje mjera zaštite i zdravlja na radu (pad sa visine ili u dubinu, udar elektri?ne struje, udar/ prignje?enje trupca), angažovanje lica koja nijesu osposobljena za bezbjedan rad na poslovima koje obavljaju i kod kojih nije izvršena prethodna provjera zdravstvene sposobnosti, dotrajalost sredstava za rad, kao i upotreba istih bez prethodnog pregleda i ispitivanja, odnosno bez pribavljenih stru?nih nalaza od ovlaš?enih organizacija za poslove zaštite i zdravlja na radu – isti?e Popovi? dok je, kako dodaje, u posljednje vrijeme sve ve?i broj povreda uzrokovanih i nepridržavanjem mjera od zaposlenih. On navodi nedavne primjere nesre?nih slu?ajeva.
- Smrtna povreda na radu turskog državljanina M. C. se desila na gradilištu stambenoposlovnog objekta faza 2, UP 4, DUP „Zona Centralnih djelatnosti – Cetinjski put“ u Podgorici, padom sa visine od oko 10 metara, dok je vršio šalovanje oplate oko stuba na terasi objekta u izgradnji, zato što se nije vezao sa zaštitnim pojasom za rad na visini, na poziciji gdje nije tehni?ki bilo mogu?e postaviti zaštitnu ogradu.
Crnogorski državljanin D. K. je smrtno stradao u trafo-stanici TS1 u Židovi?ima, u Pljevljima tako što je tijelom dohvatio dio postrojenja koji je bio pod visokim naponom, usljed ?ega je zadobio povrede zbog kojih je nastupila smrt – kazao je Popovi?.
Kada je rije? o propisima, kako ja objasnio, oni su u cjelini uskla?eni sa propisima EU. – Implementacija Zakona o zaštiti i zdravlju na radu, je pored ostalog i zatvaraju?e mjerilo za poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, koje ?e u narednom periodu biti izazov. Od 2008. do 2019. godine ukupan broj povreda na radu je smanjen za 61,43 odsto (smanjenje smrtnih povreda je 41,67 odsto, a teških povreda na radu 64,91 odsto), što predstavlja zna?ajno poboljšanje kada je rije? o implementaciji propisa iz zaštite i zdravlja na radu – kazao je Popovi?.
Kada je u pitanju strana radna snaga, naglašava da se oni angažuju po Zakonu o strancima i Zakonu o radu, ali kad stranac dobije radnu dozvolu i zaklju?i ugovor o radu, on ima isti status kao i doma?i državljanin, kad je u pitanju implementacija prava, obaveza i odgovornosti koje proizilaze iz propisa o zaštiti i zdravlju na radu.
Koordinatorka projekta Udruženje zaštite na radu Crne Gore ?ina Jankovi? kazala je za Pobjedu da je svaki poslodavac shodno Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu, a saglasno prirodi djelatnosti, broju zaposlenih, organizaciji i na?inu rada, dužan da ure?uje mjere zaštite i na?in njihovog sprovo?enja, a naro?ito prava, obaveze i odgovornosti svih zaposlenih, na?in utvr?ivanja i provjere zdravstvenog stanja zaposlenih koji rade na poslovima sa posebnim uslovima rada i drugih zaposlenih, kao i na?in osposobljavanja i provjere osposobljenosti zaposlenih za bezbjedan rad i koriš?enje sredstava i opreme li?ne zaštite na radu.
Sposobnost
- Naj?eš?i problem, koji vidimo na terenu, je angažovanje radnika koji nijesu osposobljeni za bezbjedan rad, prvenstveno za rad na visini, i kod kojih nije izvršena prethodna provjera zdravstvene sposobnosti. Uobi?ajeni uzroci povreda na gradilištima su neobezbije?ena visina i nekoriš?enje sredstava za zaštitu. Veoma se ?esto dešava da, iako poslodavac obezbijedi kolektivne mjere zaštite (propisno postavljene skele, kao i zaštitne ograde na njima) ipak dolazi do pada zbog nekoriš?enja sredstava i opreme li?ne zaštite na radu (zaštitnih pojaseva ili opasa?a) od zaposlenih – kazala je Jankovi?. Brojna istraživanja koja su radili u prethodnom periodu, kao i Studija sprovo?enja zaštite i zdravlja na radu u Crnoj Gori, koju je ovo udruženje izradilo prošle godine, pokazuju nedostatak edukacije na svim nivoima, kako kod poslodavaca tako i kod zaposlenih. Jankovi? tvrdi da je neophodno podizanje javne svijesti o važnosti ove teme, a sa edukacijom treba po?eti u što ranijem periodu, a najbolje bi je bilo uvesti kroz sistem obrazovanja – u osnovnim i srednjim školama.
- Važno je da zaposleni i poslodavci budu upoznati sa svojim pravima i obavezama. Bitno je da svaki zaposleni zna da ima pravo da odbije rad ukoliko nije upoznat sa opasnostima ili štetnostima koje bi mogle da ugroze njegovo zdravlje i bezbjednost. Tako?e je važno da svako stru?no lice, zaposleno kod poslodavca, zna da ima pravo da predloži mjeru zabrane rada na radnom mjestu ili upotrebe sredstva za rad, u slu?aju kada utvrdi neposrednu opasnost po život ili zdravlje zaposlenih – upozorava naša sagovornica.
Kada su poslodavci u pitanju, najvažnije je, kako isti?e Jankovi?, da oni shvate da ulaganje u zaštitu i zdravlje svojih zaposlenih nije biznis barijera, ve? ulaganje u najvažniji kapital svake kompanije, što ih ?ini prepoznatim, društveno odgovornim, ali i konkurentnim i poželjnim poslodavcem.
- A na kraju krajeva, neophodno je da svi gra?ani budu upoznati s ?injenicom da neprimjenjivanje mjera zaštite i saniranje štete izazvane na taj na?in, predstavlja ogroman trošak koji se zbog ne?ije neodgovornosti pla?a iz zajedni?kog budžeta, što ?ini oko ?etiri odsto bruto društvenog proizvoda – istakla je Jankovi?. Mada, kazala je na kraju, ono što je najskuplje, gubitak ne?ijeg života, gubitak ?lana porodice, koji se ne može ni na kakav na?in nadoknaditi.
Izvor: Pobjeda