Od 230 povreda na radu, 37 sa smrtnim ishodom


U periodu od 2012. do prošle godine u Crnoj Gori registrovano je 230 povreda na radu, od kojih 37 sa smrtnim ishodom i 184 sa teškim posledicama po zdravlje, pišu Vijesti.
Podaci kazuju da je u toku prošle godine bilo 27 povreda na radu, od čega pet sa smrtnim posledicama, a od početka ove već je zabilježeno pet smrtnih slučajeva na radnom mjestu.

Na gradilištu autoputa Podgorica – Smokovac od početka gradnje desila su se četiri smrtna slučaja. Iz kompanije CRBC, glavnog izvođača na autoputu, saopštili su da u potpunosti primjenjuju Zakon o zaštiti i zdravlju na radu, kao i sve pravilnike i uredbe iz te oblasti.

Od ukupnog broja nesreća na radu, 82 odsto se 2007. godine dogodilo u građevinarstvu, dok je, prema podacima Uprave za inspekcijske poslove, u prošloj godini taj udio opao na 39 odsto.

U građevinarstvu, kao i na mnogim drugim radnim mjestima, kako se ukazuje, ne postoje samo opasnosti od direktnih povreda, već i od oboljenja koja nastaju zbog nošenja teških tereta, duge izloženosti prašini, štetnim hemijskim supstancama, zračenju sunca i drugim okolnostima u radnom okruženju, ali o njima institucije nemaju zvanične podatke.

Ustavom Crne Gore propisano je da zaposleni imaju pravo na zaštitu na radu i da im je niko ne može uskratiti, a radnik ima pravo i da odbije izvršenje radnog zadatka ako nema zaštitnu opremu i ako mu taj posao ugrožava zdravlje i za to ne može biti kažnjen.

Pored Zakona o zaštiti i zdravlju na radu, u Crnoj Gori na snazi je i 50 podzakonskih akata iz te oblasti.

U okviru Ministarstva rada i socijalnog staranja 2013. godine osnovana je Direkcija za poslove zaštite i zdravlja na radu koja prati, proučava i podstiče razvoj zaštite i zdravlja na radu, priprema propise iz te oblasti, prati i primjenjuje ratifikovane konvencije i direktive Evropske unije (EU), prikuplja i analizira podatke, organizuje polaganje stručnih ispita za sticanje zvanja stručnog lica za zaštitu na radu.

Direktorica Direkcije, Danijela Šuković, rekla je da su pripremljene izmjene Zakona o zaštiti na radu, koje se najviše odnose na oblast građevinarstva, kako bi se unaprijedila zakonska regulativa i primijenile direktive Savjeta Evrope i preporuke Međunarodne organizacije rada, a time smanjila mogućnost za nezgode.

“Veoma važna novina je uvođenje pojma koordinator za zaštitu i zdravlje na radu u fazi izrade projekta i koordinator za zaštitu i zdravlje na radu u fazi izvođenja radova. Novina je i proširivanje obaveza i odgovornosti investitora, koja se prije svega ogleda u obavezi da odredi jednog ili više koordinatora za zaštitu i zdravlje na radu kada radove izvode ili je predviđeno da ih izvode dva ili više izvođača”, navela je Šuković.

Ona je ukazala da nizak nivo zaštite i zdravlja na radu utiče na sniženje motivacije, smanjenje radnog učinka, povećanje broja povreda na radu i rast stope bolovanja i invaliditeta, što dovodi i do smanjenja bruto domaćeg proizvoda (BDP).

“Poslodavac koji je svjestan važnosti zaštite i zdravlja na radu, investiraće više od propisanog minimuma i tako obezbijediti odgovarajući nivo dugoročne zaštite i zdravlja na radu svojih zaposlenih”, rekla je Šuković.

Glavni inspektor zaštite na radu, Zlatko Popović, podsjetio je da je, prema globalnoj statistici, kao i u Crnoj Gori, najčešći uzrok povrede na radu na gradilištama pad sa visine, za koji je u poslednje vrijeme sve češći uzrok ljudski faktor, jer zaposleni ne koriste sredstava i opremu lične zaštite.

Novim zakonom se, prema njegovim riječima, predviđaju i novčane kazne od 500 do 15 hiljada EUR.

Inspekcija za tu oblast ima osam zaposlenih, iako je sistematizacijom predviđeno da ih bude šesnaest, a na posljednja tri oglasa za popunjavanje tri upražnjena mjesta nije bilo zainteresovanih kandidata.

Predsjednik Odbora za građevinarstvo Privredne komore Crne Gore (PKCG), Mile Gujić, rekao je da će nova zakonska rješenja povećati troškove investitorima, ali ne i izvođačima radova.

“Dugoročno, veća primjena mjera zaštite i zdravlja na radu dovešće do poštovanja standarda koji se primjenjuju u EU i smanjenja troškova po osnovu kazni inspektora i povreda na radu”, smatra Gujić i dodaje da je u posljednjih par godina u značajnoj mjeri došlo do poboljšanja primjene propisa.

Predstavnica NVO Udruženja zaštite na radu, Đina Janković, ukazala je da je veliki problem u Crnoj Gori što poslodavci na gradilištima često angažuju osobe bez ugovora o radu (rad na crno), koje su podložnije povredama i spadaju u rizičniju grupu, pa se takvi slučajevi ne evidentiraju kao povreda na radu i zbog toga podaci kojima se raspolaže nijesu u potpunosti relevantni.

”Poslodavci još mjere zaštite smatraju troškom i nerijetko biznis barijerom. Nijesu svjesni da istraživanja u svijetu pokazuju, a to ističe i Međunarodna organizacija rada (MOR) da, zbog povreda na radu i profesionalnih bolesti, država gubi oko četiri odsto bruto nacionalnog dohotka, što je ogroman novac”, navela je Janković.

U slučaju Crne Gore, kako se procjenjuje, četiri odsto BDP-a vrijede oko 160 miliona EUR.

Iz Saveza sindikata (SSCG) saopštili su da je njihovo istraživanje pokazalo da i pored određenog poboljšanja i smanjenja broja smrtnih slučajeva, ne mogu biti zadovoljni poštovanjem propisa i mjera o zaštiti i zdravlju na radu i to ne samo u građevinarstvu.

„Podaci o povredama se često prikrivaju, odnosno ne saopštavaju, osim u slučajevima kada se radi o težim, koje su obično sa smrtnim ishodom”, ukazuju u SSCG i navode da je evidentan veliki broj nesreća, ali i ozbiljnih oboljenja.

Predsjednik Sindikata građevine pri Uniji slobodnih sindikata, Nenad Marković, kazao je da većina poslodavaca nije u dovoljnoj mjeri shvatila značaj zaštite i zdravlja na radu.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *