U periodu od 2012. do prošle godine u Crnoj Gori registrovano je 230 povreda na radu, od kojih 37 sa smrtnim ishodom i 184 sa teškim posledicama po zdravlje, pišu Vijesti.
Podaci kazuju da je u toku prošle godine bilo 27 povreda na radu, od ?ega pet sa smrtnim posledicama, a od po?etka ove ve? je zabilježeno pet smrtnih slu?ajeva na radnom mjestu.
Na gradilištu autoputa Podgorica – Smokovac od po?etka gradnje desila su se ?etiri smrtna slu?aja. Iz kompanije CRBC, glavnog izvo?a?a na autoputu, saopštili su da u potpunosti primjenjuju Zakon o zaštiti i zdravlju na radu, kao i sve pravilnike i uredbe iz te oblasti.
Od ukupnog broja nesre?a na radu, 82 odsto se 2007. godine dogodilo u gra?evinarstvu, dok je, prema podacima Uprave za inspekcijske poslove, u prošloj godini taj udio opao na 39 odsto.
U gra?evinarstvu, kao i na mnogim drugim radnim mjestima, kako se ukazuje, ne postoje samo opasnosti od direktnih povreda, ve? i od oboljenja koja nastaju zbog nošenja teških tereta, duge izloženosti prašini, štetnim hemijskim supstancama, zra?enju sunca i drugim okolnostima u radnom okruženju, ali o njima institucije nemaju zvani?ne podatke.
Ustavom Crne Gore propisano je da zaposleni imaju pravo na zaštitu na radu i da im je niko ne može uskratiti, a radnik ima pravo i da odbije izvršenje radnog zadatka ako nema zaštitnu opremu i ako mu taj posao ugrožava zdravlje i za to ne može biti kažnjen.
Pored Zakona o zaštiti i zdravlju na radu, u Crnoj Gori na snazi je i 50 podzakonskih akata iz te oblasti.
U okviru Ministarstva rada i socijalnog staranja 2013. godine osnovana je Direkcija za poslove zaštite i zdravlja na radu koja prati, prou?ava i podsti?e razvoj zaštite i zdravlja na radu, priprema propise iz te oblasti, prati i primjenjuje ratifikovane konvencije i direktive Evropske unije (EU), prikuplja i analizira podatke, organizuje polaganje stru?nih ispita za sticanje zvanja stru?nog lica za zaštitu na radu.
Direktorica Direkcije, Danijela Šukovi?, rekla je da su pripremljene izmjene Zakona o zaštiti na radu, koje se najviše odnose na oblast gra?evinarstva, kako bi se unaprijedila zakonska regulativa i primijenile direktive Savjeta Evrope i preporuke Me?unarodne organizacije rada, a time smanjila mogu?nost za nezgode.
“Veoma važna novina je uvo?enje pojma koordinator za zaštitu i zdravlje na radu u fazi izrade projekta i koordinator za zaštitu i zdravlje na radu u fazi izvo?enja radova. Novina je i proširivanje obaveza i odgovornosti investitora, koja se prije svega ogleda u obavezi da odredi jednog ili više koordinatora za zaštitu i zdravlje na radu kada radove izvode ili je predvi?eno da ih izvode dva ili više izvo?a?a”, navela je Šukovi?.
Ona je ukazala da nizak nivo zaštite i zdravlja na radu uti?e na sniženje motivacije, smanjenje radnog u?inka, pove?anje broja povreda na radu i rast stope bolovanja i invaliditeta, što dovodi i do smanjenja bruto doma?eg proizvoda (BDP).
“Poslodavac koji je svjestan važnosti zaštite i zdravlja na radu, investira?e više od propisanog minimuma i tako obezbijediti odgovaraju?i nivo dugoro?ne zaštite i zdravlja na radu svojih zaposlenih”, rekla je Šukovi?.
Glavni inspektor zaštite na radu, Zlatko Popovi?, podsjetio je da je, prema globalnoj statistici, kao i u Crnoj Gori, naj?eš?i uzrok povrede na radu na gradilištama pad sa visine, za koji je u poslednje vrijeme sve ?eš?i uzrok ljudski faktor, jer zaposleni ne koriste sredstava i opremu li?ne zaštite.
Novim zakonom se, prema njegovim rije?ima, predvi?aju i nov?ane kazne od 500 do 15 hiljada EUR.
Inspekcija za tu oblast ima osam zaposlenih, iako je sistematizacijom predvi?eno da ih bude šesnaest, a na posljednja tri oglasa za popunjavanje tri upražnjena mjesta nije bilo zainteresovanih kandidata.
Predsjednik Odbora za gra?evinarstvo Privredne komore Crne Gore (PKCG), Mile Guji?, rekao je da ?e nova zakonska rješenja pove?ati troškove investitorima, ali ne i izvo?a?ima radova.
“Dugoro?no, ve?a primjena mjera zaštite i zdravlja na radu doveš?e do poštovanja standarda koji se primjenjuju u EU i smanjenja troškova po osnovu kazni inspektora i povreda na radu”, smatra Guji? i dodaje da je u posljednjih par godina u zna?ajnoj mjeri došlo do poboljšanja primjene propisa.
Predstavnica NVO Udruženja zaštite na radu, ?ina Jankovi?, ukazala je da je veliki problem u Crnoj Gori što poslodavci na gradilištima ?esto angažuju osobe bez ugovora o radu (rad na crno), koje su podložnije povredama i spadaju u rizi?niju grupu, pa se takvi slu?ajevi ne evidentiraju kao povreda na radu i zbog toga podaci kojima se raspolaže nijesu u potpunosti relevantni.
”Poslodavci još mjere zaštite smatraju troškom i nerijetko biznis barijerom. Nijesu svjesni da istraživanja u svijetu pokazuju, a to isti?e i Me?unarodna organizacija rada (MOR) da, zbog povreda na radu i profesionalnih bolesti, država gubi oko ?etiri odsto bruto nacionalnog dohotka, što je ogroman novac”, navela je Jankovi?.
U slu?aju Crne Gore, kako se procjenjuje, ?etiri odsto BDP-a vrijede oko 160 miliona EUR.
Iz Saveza sindikata (SSCG) saopštili su da je njihovo istraživanje pokazalo da i pored odre?enog poboljšanja i smanjenja broja smrtnih slu?ajeva, ne mogu biti zadovoljni poštovanjem propisa i mjera o zaštiti i zdravlju na radu i to ne samo u gra?evinarstvu.
„Podaci o povredama se ?esto prikrivaju, odnosno ne saopštavaju, osim u slu?ajevima kada se radi o težim, koje su obi?no sa smrtnim ishodom”, ukazuju u SSCG i navode da je evidentan veliki broj nesre?a, ali i ozbiljnih oboljenja.
Predsjednik Sindikata gra?evine pri Uniji slobodnih sindikata, Nenad Markovi?, kazao je da ve?ina poslodavaca nije u dovoljnoj mjeri shvatila zna?aj zaštite i zdravlja na radu.