Osim što je to zvani?no najopasnija djelatnost sa 40 odsto od ukupnog broja povreda na radnom mjestu i 55 odsto od ukupno poginulih, rad u gra?evinarstvu izaziva i mnoge profesionalne bolesti, ali je zvani?an broj oboljelih u Crnoj Gori – nula. Razlog za to je što se ve? tre?u deceniju niko ne bavi evidencijom, analizom i prevencijom profesionalnih oboljenja
Formiranje samostalnog zavoda za medicinu rada, ili posebna služba u okviru Instituta za javno zdravlje (IJZ), trebalo bi da popuni višedecenijsku prazninu u oblasti zaštite i zdravlja na radu.
I lista profesionalnih oboljenja ?e biti uskla?ena sa evropskim standardima, najavili su iz Instituta za Centar za istraživa?ko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
Ove obaveze, ?ija realizacija bi trebalo da olakša položaj zaposlenih, poboljša zaštitu i omogu?i da ostvare svoja prava, bila su dio i prethodne petogodišnje Strategije za unapre?enje zaštite i zdravlja na radu, ali su istekom u decembru još jednom ostale mrtvo slovo na papiru.
Iz IJZ, koji je sa Ministarstvom zdravlja i u prethodnoj petoljetki trebalo da koordinira ove aktivnosti, kazali su da ?e to biti prioriteti i u novoj strategiji 2021-2025, na kojoj je rad usporen zbog izbijanja pandemije COVID-19.
Prilikom nedavne posjete Udruženju zaštite na radu, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatovi?, ?ijem je resoru iz ranijeg Ministrstva rada i socijalnog staranja pripojen i Direktorat zaštite na radu, rekao je da ?e unapre?enje ove oblasti biti prioritet.
Ukoliko kona?no do?e do napretka, to bi, prije svih, trebalo da osjete radnici u gra?evinarstvu.
Osim što je to zvani?no najopasnija djelatnost sa 40 odsto od ukupnog broja povreda na radnom mjestu i 55 odsto od ukupno poginulih, rad u gra?evinarstvu izaziva i mnoge profesionalne bolesti, ali je zvani?an broj oboljelih u Crnoj Gori – nula.
Razlog za to je što se niko ve? tre?u deceniju ne bavi evidencijom, analizom i prevencijom profesionalnih oboljenja ni u jednoj djelatnosti, pa ni u ovoj.
Specijalista medicine rada u Domu zdravlja u Podgorici dr Milanka Uš?umli?, kaže za CIN-CG da postoji veliki broj problema u evidenciji i prevenciji profesionalnih oboljenja zbog zanemarenosti medicine rada koja traje još od devedesetih godina prošlog vijeka.
Klju?ni problemi su, prema njenim rije?ima, to što ne postoji zavod za zdravstvenu zaštitu radnika, koji se godinama najavljuje, zatim zastarjela lista profesionalnih oboljenja, ali i stalno smanjenje broja ljekara medicine rada ?ija je prosje?na starost više od pedeset godina.
Poseban problem, bitan i za zaštitu na radu u gra?evinarstvu, kako isti?e, jeste to što u izradi akta procjene rizika na radnom mjestu, koji mora da obuhvati i rizik od dobijanja profesionalnih oboljenja, ne u?estvuju ljekari ve? samo inženjeri zaštite na radu, ili drugih tehni?kih zanimanja.
Koliko se u ozbiljnim državama posve?uje pažnja analizama i prevenciji profesionalnih oboljenja pokazuju podaci hrvatskog Centra medicine rada koji svake godine objavljuje detaljne izvještaje sa novim podacima, analizama i preporukama.
Sve to se radi, kako je navedeno, da bi se smanjio broj oboljelih kojima ?e osim zdravlja biti ugrožen i socijalno-materijalni položaj njih i njihovih porodica, a time i smanjili troškovi Fonda za zdravstveno osiguranje i javnih finansija.
U Hrvatskoj je u 2019. godini utvr?eno deset profesionalnih oboljenja kod gra?evinskih radnika i svima je uzrok bio kontakt sa azbestom, vrlo kancerogenom materijom koja je bila vrlo zna?ajan gra?evinski izolacioni materijal sve do prije 20 godina.
U 2018. godini bilo je šest utvr?enih profesionalnih oboljenja kod gra?evinskih radnika.
Analiza hrvatskog Centra o uticaju profesionalnih oboljenja na dužinu trajanja bolovanja, pokazuju da takva bolovanja najduže traju kod gra?evinskih radnika.
Prosje?no bolovanje (privremena radna nesposobnost) u Hrvatskoj traje 15,4 dana, dok prosje?no bolovanje usljed profesionalnih oboljenja traje gotovo 100 dana. Kod gra?evinskih radnika bolovanje usljed profesionalnih oboljenja traje ?ak 279 dana.
Ovaj Centar, koji je dio Hrvatskog zavoda za javno zdravlje, upozorava da loši radni uslovi stvaraju “poreme?aje zdravlja koji bitno narušavaju, ne samo radnu sposobnost ve? i kvalitet života radnika i time uti?u i na kvalitet života ?itave porodice”, kao i da “profesionalne bolesti generišu trošak u vidu lije?enja i bolovanja ?ak i dugo godina nakon priznavanja statusa profesionalnog oboljenja”.
Doktorica Uš?umli? kaže da se u Crnoj Gori niko ne bavi registrovanjem profesionalnih oboljenja, a time ni uticajima na radne sposobnosti, socijalni položaj porodica tih radnika, kao i da bi Fond zdravstva trebalo da ima podatke o troškovima.
Za CIN-CG su iz Fonda zdravstva, me?utim, saopštili da oni nemaju te podatke.
Nikakve podatke o profesionalnim oboljenjima nema ni Institut za javno zdravlje, kao ni bilo koja druga institucija, jer je dosadašnjim strategijama taj posao trebalo da bude u nadležnosti zavoda za medicinu rada, koji nikako da se osnuje.
Predsjednik Sindikata gra?evinarstva i industrije gra?evinskog materijala Nenad Markovi? kazao je za CIN-CG da postoje veliki problemi u zaštiti od mogu?ih profesionalnih oboljenja, jer na zastarjeloj listi nema ni nekih novih materijala koji potencijalno mogu biti opasni, kao ni zdravstvenih problema ?iji je uzrok stres na poslu.
“Ako oboljenja nema na spisku, nema ga ni u aktima o procjeni rizika, odnosno ni zaštite od njega. Zavod za medicinu rada nikako da se osnuje, pa oni koji imaju zdravstvene probleme i koji sumnjaju da je uzrok problema u njihom radnom okruženju moraju da idu na Institut u Beograd da bi to pokušali da dokažu. U praksi imamo slu?ajeva da iako se u Beogradu dokaže postojanje profesionalne bolesti, da to doma?e institucije ne priznaju”, naveo je Markovi?.
On predlaže da bi privremeno rješenje, dok se ne formira zavod medicine rada sa svim potrebnim kadrovima i ne usvoji nova lista profesionalnih oboljenja, bilo da se sa Srbijom potpiše me?udržavni sporazum kojim bi se definisao na?in priznavanja profesionalnih oboljenja pred Institutom u Beogradu.
Što se ti?e verifikacije profesionalnih oboljenja utvr?enih na Institutu u Beogradu, Uš?umli? je kazala da se u praksi to veoma teško sprovodi, jer ta ustanova radi u okviru pravnog i regulacionog sistema druge države i njegova rješenja ne moraju biti prihva?ena od crnogorskih institucija.
Prema Strategiji iz 2015, podsje?a dr Uš?umli?, zavod za medicinu rada trebalo je da po?ne sa radom 2016. godine.
“Pravilnik o profesionalnim oboljenjima iz 2004. godine je zastario i ima svega 56 priznatih oboljenja. Hrvatski ima mnogo više i kod njih postoji takozvani otvoreni dio gdje se svako novo oboljenje, za koje se utvrdi da je nastalo usljed loših uslova rada, uvrsti na listu. Na našoj listi nema takozvanih profesionalnih bolesti 21. vijeka, koje nastaju usljed stresa i mobinga na radnom mjestu. Njih ima i u gra?evinarstvu, jer je zna?ajan broj radnika angažovan na crno, ili po ugovorima na mjesec ili dva uz osiguranje na minimalac. Pod stalnim su strahom od poslodavca, koji gledaju da štede na svemu, što uti?e i na njihovo zdravlje, koncentraciju, a time i na greške što izaziva i nesre?e“, navela je Uš?umli?.
Ona vjeruje i da je broj povreda u gra?evinarstvu mnogo ve?i od onog što se u javnosti registruje, jer se zbog velikog broja radnika na crno, ali i uticaja i prijetnji poslodavaca, mnoge ne prijavljuju.
“A tek koliko je teško usljed svih ovih razloga utvrditi postojanje profesionalnih oboljenja“, kazala je Uš?umli?.
U prethodnoj strategiji je objašnjeno zbog ?ega je zaštita na radu od velikog javnog zna?aja.
“Zdrava, motivisana i zadovoljna radna snaga je važna za socijalnu i ekonomsku dobrobit svake države. Zaštita i zdravlje na radu doprinose ve?em zadovoljstvu zaposlenih, ve?oj produktivnosti i ve?oj zainteresovanosti za ostvarivanje organizacionih ciljeva i interesa. Nizak nivo zaštite i zdravlja na radu uti?e na: sniženje motivacije, smanjenje radnog u?inka, pove?anje fluktuacije, pove?anje broja povreda na radu, pove?anje stope bolovanja i pove?anje stope invaliditeta. Povrede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u vezi sa radom smanjuju brutodoma?i proizvod i smanjuju dobrobit države i drugih subjekata”.
Kreatori dosadašnje politike su, o?igledno, razumjeli problem, ali nisu pokušali da ga riješe. Na potezu je nova vlast.
Stradaju plu?a, zglobovi i ki?ma
Najteže, a po podacima iz Hrvatske, i naj?eš?e profesionalno oboljenje u gra?evinarstvu je azbestoza plu?a, koja je priznata i na crnogorskoj listi.
Azbest je izolacioni materijal, veoma krhak i koji se i samim dodirom mrvi u mikro vlakna.
Udisanjem tih vlakana, kako je navedeno u opisu na listi, dolazi do poreme?aja plu?ne ventilacije.
Uš?umli? navodi da Svjetska zdravstvena organizacija azbest tretira kao jednog od ?estih izaziva?a kancera.
“Taj materijal više ne smije da se koristi, ali ga ima u starim zgradama gdje radnici prilikom njihovog rušenja ili rekonstrukcije mogu do?i u kontakt sa njim. Ako postoje i sumnje da ga ima, radnici bi morali da nose posebne maske, dok bi sam azbest morao da se na zakonom pripisan na?in skladišti i uništi“, kazala je Uš?umli?.
Ona navodi da profesionalna oboljenja na spisku nijesu navedena prema djelatnosti,ve? prema opasnostima od odre?enih štetnih dejstava.
“Gra?evinski radnici mogu biti u dužem periodu u kontaktu sa nekim hemijskim jedinjenjima ili prašinom u kojoj se nalaze štetne materije što izaziva trovanja i ošte?enja krvi, krvotoka, nervnog sistema, disajnih organa, bubrega… Mogu biti dugo izloženi radu pod bukom i vibracijama. Sve to u dužem vremenskom periodu izaziva odre?ene zdravstvene probleme. Usljed ?estog i dugotrajnog nošenja tereta ili prilikom dugotrajnog rada u nepravilnom položaju što je prisutno kod kerami?ara i parketara može do?i do ošte?enja zglobova, ki?me…“, istakla je Uš?umli?.