E-Press – Završna konferencija projekta “Zaštita na radu u poljoprivredi i šumarstvu”

Razviti svijest o neophodnosti mjerama zaštite

Alkohol jedan od najčešćih uzorka povreda na radu u poljoprivredi i šumarstvu

Nevladina organizacija Multimedijal Montenegro predstavila je na, završnoj,  a zbog aktuelne situacije elektronskoj, pres konferenciji rezultate istraživanja u sklopu projekta Zaštita na radu u poljoprivredi i šumarstvu koji finansira Ministarstvo rada i socijalnog staranja.

Istraživanje i sve aktivnosti projekta pokazale su da se temom povreda na radu u šumi, na njivi, na livadi malo bave i sami djelatnici te nadležne institucije i inspekcijski organi, ocijenio je Željko Đukić predsjednik NVO Multimedijal Montenegro.

Istraživanje je rađeno na uzorku od 110 lica koja se bave poljoprivredom i šumarstvom na teritorijama opština Bijelo Polje, Berane, Mojkovac, Kolašin, Petnjica, Plav.

„96% ispitanika se bavi poljoprivredom, 4% šumarstvom. Najveći broj ispitanika 62% je sa područja opštine Bijelo Polje.98% ispitanika je registrovalo svoje gazdinstvo, samo 2% nije. Većina 74% je sa 4 i više člana porodice, ispod 4 člana 26%.“, kazao je Đukić ističući da su svi ispitanici kazali da im je cilj da se dugoročno bave ovom djelatnošću.

Što se tiče obrazovanja, najveći procenat ispitanika , 80 % ima srednje obrazovanje,10 % ispitanika ima osnovno obrazovanje ili nema završenu školu i 10 % je sa fakultetskom diplomom. 84% anketiranih posjeduje vozačku dozvolu.

Đukić je kao jedan od zaključaka samog istraživanja naveo nedovoljnu zainteresovanot lica koja se bave poljoprivredom i šumarstvom za sama pitanja o ovoj temi. Pored nedovoljno razvijene svijetsi o važnosti ove teme jedan od uzroka tome Đukić vidi i u nedovoljnoj informisanosti.

„Skoro 45% ispitanika je slabo upoznato sa mjerama zaštite na radu u poljoprivredi i šumarstvu dok je oko 55% ispitanika u zadovoljavajućoj mjeri upoznato sa istima što ukazuje da predstoji još dosta rada u ovoj oblasti. O mjerama zaštite u najvećem procentu se informišu preko poznanika, slijede mediji, internet, prodavci opreme“, kazao je Đukić.

Prema istraživanju koje je uradila njegova NVO, skoro 59% ispitanika nije zadovoljno sa radom državnih institucija u oblasti promocije mjera zaštita na radu dok je samo 5.5% ocijenilo odličnim taj segment.

Ništa bolju ocjenu nijesu dobili ni inspekcijski organi.

„ 67% ispitanika je sa „malo“ i „veoma malo“ ocijenilo zadovoljavajućim rad inspekcijskih organa u primjeni mjera zaštite na radu u oblasti poljoprivrede i šumarstva.“,rekao je Đukić.

Poljoprivrednici i oni angožavni u šumarstvu najčešć se povređuju pri upotrebi poljoprivredne mehanizacije i motorne testere.

„Što se tiče najčešćih povreda na radu, 22.90% ili 49 je povreda pri upotrebi traktora, motorna testera 29 povreda ili 13.55%, kamion 27 povreda ili 12 % , kosilica 18 povreda  i gater 18 povreda ili 8%, freza 14 povreda ili 6.5%“, saopštio je Đukić.

Pri radu sa strujom, cirkular i brenta su, kako je naveo, najčešće mjesta povreda dok je u radu sa životinjama pad najčešći uzork povreda a slijede mu udar životinje, te ujed zmije.  Druge opasnosti su, kako je pokazalo istraživanje, povrede prilikom rada u šumi skoro 65%, pad sa visine 20% i udar groma.

„Kao potencijalne opasnosti u radu poljoprivrednici vide prašinu u najvećoj mjeri, požar i buku. 78% je odgovorilo da ima spremne mašine za nastupajuću radnu godinu dok 21% nema. Na pitanje da li su prilikom kupovine poljoprivredne i šumske preme dobili uputstvoi zaštitnu opremu 70% je odgovorilo sa da nešto manje od 30 sa ne.“, rekao je Đukić predstavljajući rezultate.

Đukić je posebno istakao problem alkohola u ovim djelatnostima, kao jedan od vodećih uzroka povreda na radu, što je istaknuto i na panel diskusiji na kojoj su učešće uzeli i poljoprivredni prozvođaći, poslodavci iz oblasti drvoprerade, inspekcijske službe i predstavnici Ministarstva rada i socijlanog staranja.

Istraživanje je međutim dalo oprečne podatke što dijelom pokazuje slabo razvijenu svijest o štetnosti i opasnost rada pod dejstvom alkohola.

„Upitani da li su upravljali mehanizacijom pod desjstvom alkohola velika većina 70% ispitanika je odgovorila sa NE a pritom je 89% ispitanika kazalo da poznaje nekog ko je imao povredu zbog upravljanje mašinom pod dejstvom alkohola.“, kazao je Đukić.

Slabo razvijenu svijest o važnosti zaštite na radu govori i podatak  da zašitnu odjeću u radu sa hemikalijama ne koristi 52.50% ispitanika.

„Prilikom zaštite na radu najčešće koriste rukavice i radne cipele nešto više od 17%, slijedi  prsluk i bluza, zaštitno odijelo, zaštitne maske dok šlem koristi samo 2% ispitanika. Nedovoljna razvijena svijest je načešći razlog neposjedovanja zaštitne opreme52%, nedostatk novca 26%, 18 % posjeduje svu opremu a 3% određenu opremu“, kazao je Đukić.

On je naglasio da je pitanje zaštite na radu u poljoprivredi i šumarstvu kompleksan i nepravedno zapostavljena tema koja je ovim projektom tek „zagrebano“ ispod površine.

„Potreban je sistemastki odgovor i kampanja kako bi se povećali bezbjendost i sačuvalo zdravlje ljudi koji se bave ovim poslovima. Naša organizacija se svakako ovdje neće zaustaviti“, rekao je Đukić pohvalivši zainteresovanost medija za ovu temu ali i ističući nedovoljnu  zainteresovanost vlasnika preduzeča koja se bave preradom drveta za učešće u projektu.

U sklopu projekta je izrađen na sajt naradu.me i prateća Facebook stranica, izrađen je i priručnik posvećen mjerama zaštita na radu u poljoprivredi, te organizovana i panel.

Projekat je finansiran od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Neopravdano zapostavljena tema!

Neopravdano zapostavljena tema: Podići svijest o značaju zaštite na radu u šumarstvu i poljoprivredi.

Nepoštovanje zakonskih propisa u dijelu nošenja zaštitne opreme na radu, nedovoljne obučenosti, nepoštovanje uputstava pri radu, prekovremeni rad ali i konzumiranje alkohola, neki su od glavnih uzorka povredana radu u šumarstvu i poljoprivredi od kojih su neke imale i tragične posledice, zaključeno je na danas održanoj panel diskusiji u Bijelom Polju. Strožije kontrole i češće sankcionisanje onih koji krše propise, bilo poslodavci ili radnici, te olakšice pri nabavci zaštitne opreme, neka su od mogućih rješenja na putu ka smanjenju broja povreda na radu u Crnoj Gori.

Poslodavac je u obavezi da u roku od 24 sata prijavi povredu zaposlenog na  radu nakon čega se sprovodi uviđaj, sačinjava izvještaj i nastavlja dalje zbrinjavanje radnika, izriču eventualne sankcije i sprovodi dalja procedura shodno jasno definisanim propisima – kazao je Zlatko Popović inspektor rada za oblast zaštite i zdravlja na radu na panel diskusiji projekat „Zaštita na radu u poljoprivredi i šumarstvu”, koji realizuje NVO Multimedijal Montenegro a finansiran Ministarstvo rada i socijalnog staranja kroz javni poziv “Zaštita i zdravlje na radu za sve aktere u procesu rada”.

On je kazao da inspektori redovno vrše kontrole u ovoj oblasti i sankcionišu neodstatke. Pored novčanih poslodavcima su izricane i privremene zabrane raa i u to u 37 slučajeva. Kazne pak, nisu ni jedini ni apsolutno djelotvoran metod u ovom pravcu. Popović je saglasan sa ostalim panelistima i danas prisutnim zainteresovanim licima, da je podizanje svijesti o važnosti poštovanja propisa iz oblasti zaštite i zdravlja na radu neophodno kako bi se smanjile povrede i smrtni slučajevi.  Normativni okvir prema EU se zaokružio , sada je, ističe Popović, najveći izazov implementacija propisa.

„Oni iz godine u godinu dobijaju na značaju a najbolji pokazatelj  napretka je smanjenja broja povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom. U odnosu na 2008. Godinu kada je bio najveći broj povreda na radu, 70,  za 10 godina se za 64% smanjio taj  broj te ih je u toku prošle godine zabilježeno 27 od toga  7 smrtnih slučajeva i 20 teških povreda“, kaže Popović napominjuči da ima prostora za napredak te da je i dalje  najveći broj povreda u građevinskom sektoru. Naime, prošle godine od 7 smrtnih slučajeva četiri su se desila u oblasti u građevinarstva i tri u drvnoj industriji.

Popović je i autor Priručnika „Mjere zaštite i zdravlja na radu u poljoprivredi i šumarstvu“. Naglašava da je važno što se krenulo govoriti o ovoj kompleksonoj temi a da je sami priručnik namijen i poslodavcima, zaposlenima i individualnim poljoprivrednim proizvođačima.

„Značaj prostor u priručniku  je dat normativnom okviru, pravima, obavezama, odgovornosti poslodavaca, zaposlenih iz oblasti zaštite i zdravlja na radu. Pružena je statistika iz oblasti poljoprivrede i šumarstvate značajan prostor usmjeren ka konkretnim mjerama zaštite i zdravlja u poljoprivredi i šumarstvu.“, pojasnio je Popović.

Danijela Šuković načelnica Direkcije za poslove zaštite i zdravlja na radu pri Ministarstvu rada i socijalnog staranja i današnju panel diskusiju ocjenjuje kao odličan način da se promoviše važnost zaštite na radu. Ona je pojasnila da je nadležnost resornog Ministarstva izrada propisa u ovoj oblasti i shodno proceduri izdavanje ovlašćenja za obavljanje ovih poslova na nivou Crne Gore i praćenje  usklađivanje sa propisima EU. Istakavši da je ova oblast bude uvrštena u jednu od prioritetnih oblasti od javnog interesa, pohvalila je konkretno projekat NVO Multimedijal Montenegro koji je i bio najbolje rangiran na gore pomenutom pozivu.

„Današnjom panel diskusijom i učešćem popriličnog broja ljudi koji su bili zainteresovani za ovu temu mišljenja sam da smo podigli svijest u određenoj mjeri značaja zaštite zdravlja na radu u Crnoj Gori i konkretno u sektoru poljoprivrede i šumarstva. Drago mi je što sam čula određene nedoumice i probleme ljudi danas ovdje prisutnih  u primjeni svih ovih mjera zaštite i zdravlja na radu i njihova gledišta sa aspekta primjene mjera kako od poslodavaca tako i sa aspekta zaposlenih“, kazala je Šuković.

Istakla je značajnim pokretanje ove teme na terenu te napomenula da je saradnja sa NVO korisna u dijelu implementacije propisa.

„Ovaj projekat i saradnja sa NVO je važna sa aspekta implementacije Zakona o zaštiti i zdravlju na radu i podzakonskih akata u ovoj oblasti iz razloga što je to jedno zatvarajućih mjerila za poglavlje 19. koje se tiče socijalne politike i zapošljavanja.“, kazala je ona napominjući da je ovo odličan način da se približe i poslodavcima i zaposlenima njihova prava, obaveze i odgovornosti. Kaže da se sami propisi poštuju ali ne u željenoj mjeri.

„Na osnovu zakona dobijamo podatke od Fonda za zdravstveno osiguranje za prijavljene povrede na radu, ranije sam govorila da je u 2018.  Registrovano 1199 povrede na radu. Za prethodnu, 2019. Godinu očekujemo podatke od FZO kako bi imali potpune podatke za svaku opštinu u Crnoj Gori“, kaže Šuković isičući da to nije prava slika jer postoje slučajevi kad  zaposleni ili poslodavci ne žele da prijave povrede.

Koordinator projekta Željko Đukić istakao je zadovoljstvo što se po prvi put ovom temom bavimo na sjeveru.

„Ponosni smo na ovaj inovativan projekat. Cilj je razgovor sa relevantinim akterim sa državnog i lokalnog niova o tome kako da damo doprinos da se smanji broj povreda na radu u poljprivredi i šumarstvu , oblasti koja je na drugom mjetsu po broju povreda na radu. S obzirom da su to bitne razvojne grane našeg područja, smatramo da je važno da na vrijeme uticati na smanjenje povreda i smrtnih slučajeva, koji s ebilježe na sjeveru.Bili smo dovoljno hrabri da se uhavtimo u koštac sa ovom problematikom, da dođemo do određenih rješenja i preporuka za efiksano djelovanje.“, kazao je Đukić

Pojasnio je da će zaključci sa današnje panel diskusije biti upućeni nadležnim institucijama u vidu preporuka u kojoj oblasti treba da djeluju ka konačnom cilju, boljoj zaštiti na radu i smanjenju povreda na istom.

Govoreći o samom projektu, podsjetio je i da je u toku kampanja na društvenim mrežama i lokalnim televizijama na sjeveru. Izrađena publikacija je direktno distribuirana prodvcima poljoprivredne i šumske mehanizacije kako bi što lakše došla u ruke poljoprivrednika i skrenula im pažnju na  značaj upotrebe zaštitne opreme i sam način rad. Takođe, sve ovo dostupno je i na sajtu www.naradu.me  koji je takođe izrađen u sklopu ovog projekta.

Zadovoljni rezultatima, danas zaključke koje će nadalje biti upućeni nadležnim institucijama u kojoj oblasti treba da djeluju.

Odražana konferencija “Zaštita na radu u poljoprivredi i šumarstvu”

U cilju povećanja svijesti građana o značaju zaštite na radu u poljoprivredi i šumarstvu, te smanjenju broja povreda prilikom upotrebe poljoprivrednih mašina, sredstava i uređaja, nevladina organizacija Multimedijal Montenegro pokrenula je novi projekat “Zaštita na radu u poljoprivredi i šumarstvu”.

Povrede na radu ovim oblastima su jako česte, a prema podacima Inspekcije za poslove zaštite i zdravlja na radu u 2018. godini zabilježene su i dvije izuzetno teške u oblasti šumarstva i jedna u oblasti poljoprivrede, što je navelo članove NVO Multimedijal Montenegro da učine nešto kako bi se broj povreda sveo na minimum.

“Riječ je o inovativnom projektu i mislim da je ovo jedan od prvih iz ove oblasti koji se realizuje na sjeveru Crne Gore. Svjesni smo da često dolazi do povreda, posebno u šumi, ali i u poljoprivredi, a jedan broj takvih događaja bude sa smrtnim epilogom. Zato želimo da ovim  projektom, a u saradnji sa državnim institucijama, utičemo na smanjenje broj povreda u poljoprivredi i šumarstvu, a samim tim i na smanjenje broja smrtnih slučajeva”, kazao je predsjednik NVO Multimedijal Montenegro, Željko Đukić.

Kako je saopštio na današnjoj konferenciji za medije, održanoj u hotelu “Franca”, projekat će trajati sedam mjeseci, a kroz istraživanje, medijsku kampanju i set drugih aktivnosti, pokušaće da ukažu građanima na neophodnost i važnost zaštite na radu.

“Narednih 30 dana ćemo na teritoriji opština Bijelo Polje, Berane i Mojkovac, vršiti istraživanje i to kroz direktnu komunikaciju sa poljoprivrednim proizvođačima i građanima koji se bave šumarstvom, kako bi od njih dobili informacije o povredama koje su njih zadesile, ali i kako bi saznali koji su to razlozi zbog kojih najčešće dolazi do povreda. Planiramo i da angažujemo eksperta koji će nam pomoći da izradimo publikaciju, koju ćemo predtsaviti javnosti, a pokrenućemo i medijsku kampanju, kako bi informisali širu javnost o značaju mjera zaštite na radu u poljoprivredi i šumarstvu”, pojasnio je Đukić.

On je napomenuo da je ovaj projekat dobra uvertira za  veće, međunarodne projkete, zahvaljujući kojima bi mogla da se obezbijede sredstva za kupovinu određene opreme za poljoprivrednike i šumare.

Načelnica Direkcija za poslove zaštite i zdravlja na radu, pri Ministasrtvu rada i socijalnog staranja, Danijela Šuković, istakla je da je riječ o jako kvalitetnom projektu, koji je i najbolje rangiran na javnom konkursu za oblast zaštite i zdravlja na radu, za koji je budžetom za 2019. godinu obezbijeđeno 120 hiljada eura.

„Na javni konkurs se prijavilo osam nevladinih organizacija iz Crne Gore, a mi smo ovim javnim konkursom akcentovali da se projekti odnose na  posebne kategorije lica u Crnoj Gori, odnosno na lica mlađa od 18 godine, trudnice, porodilje, dojilje i lica sa invaliditetom. Od osam nevladinih organizacija koje su podnijele prijavu, Komisija za raspodjelu sredstava u ovoj oblasti, sedam nevladinih organizacija odredila je kao nevladin sektor koji će da se bavi pitanjem zaštite i zdravlja na radu u ovoj godini. Od tih sedam, NVO Multimedijal Montenegro bila je najbolje rangirana i ono što je jako važno jeste da je vrlo interesantna oblast  oblast poljoprivrede i šumarstva, jer se upravo u tim oblastima najčešće dešavaju povrede“, kazala je  Šuković.

Na važnost projekta danas je ukazao i potpredjsednik Opštine Bijelo Polje, Nermin Bećirović, koji je istakao da je poljoprivreda jedna od primarnih  razvojnih grana privrede u našoj opštini.

„A upravo iz toga razloga ćemo nastaviti da pružamo podršku našim poljoprivrednicima kroz niz podsticajnih mjera, ali i kroz saradnju sa civilnim sektorom“, kazao je Bećirović.

Jasmin Ćorović iz Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj istakao je danas da postoji mogućnost da prilikom izrade Programa podsticajnih mjera za sveukupni razvoj našeg sela, definišu mjeru podrške koja se upravo tiče zaštite na radu u poljoprivredi i šumarstvu. „Kojom bi doprinijeli sveukupnoj zaštiti poljoprivrednih proizvođača, a povećali i samu bezbjednost ljudi koji se bave poljoprivredom i šumarstvom“, dodao je Ćorović, sekretar Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj.

Prezentaciji projekta“Zaštita na radu u poljoprivredi i šumarstvu” prisutvovao je veliki broj poljoprivrednika, a kako je naveo Božidar Pule Šutović, predstavnik Udruženja poljoprivrednih proizvođača organskih proizvoda, svaki vid zaštite i podrške im znači.

„Mi se sami snalazmo oko mašina, a značilo bi nama kada bi mogli da nam obezbijede pomoć u nabavci opreme, poput šljemova i zaštinih odijela, kako bi se osigurali“, kazao je Božidar Pule Šutović.

U 2018. godini u Crnoj Gori je na radu povrijeđeno 1.199 osoba, od čega u Bijelom Polju 113.

Poslije građevinarstva, najveći broj smrtnih slučajeva ili kolektivnih povreda je u oblasti poljoprivrede i šumarstva. To je, na konferenciji za medije “Zaštita na radu u poljoprivredi i šumarstvu”, kazala Danijela Šuković, načelnica Direkcije za poslove zaštite i zdravlja na radu, iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.
Najviše povrijeđenih je u Podgorici, a slijede Nikšić i Bijelo Polje. „Međutim, taj broj se odnosi samo na prijavljene povrede na radu Fondu za zdravstveno
osiguranje. Taj fond podatke o povredama na radu dostavlja našem ministarstvu“, rekla je Šuković.
Ona je pojasnila da se Zakon o zaštiti zdravlja odnosi samo na zaposlene.
„Na one koji rade na crno zakon se ne odnosi. Uviđaj prilikom povrede sa smrtnim
ishodom moraju da obavljaju inspektori rada, odnosno inspektori za zaštitu zdravlja, ali
samo u situacijama kada strada, teško se povrijedi radnik, ili je u pitanju kolektivna
povreda na radu zaposlenih. Na ostale se zakon ne za odnosi“, pojasnila je ona.
Inspektor rada i koordinator poslova zaštite zdravlja na radu u Crnoj Gori, Zlatko Popović, rekao je da svi koji se bave ovom oblašću moraju da vode računa o tome da, pored podizanja svijesti poljopoprivrednika i onih koji se bave eksploatacijom šume, budu registrovani.
„Zaposleni ima pravo na zaštitu samo ako radi kod pravnog lica. Tek kada je registrovan i obavlja djelatnost u skladu sa propisima, on zaključuje ugovor o radu i onda ta osoba ima pravo na zaštitu zdravlja na radu“, kazao je on.
Ranko Kankaraš iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja rekao je da projektom žele kroz zajednički rad da pojačaju svijest i utiču na ljude da ozbiljnije shvate situaciju.

„Samo u Bjelom Polju smo prošle godine imali dva smrtna slučaja, a ljudi su radili sektoru šumarstva. Ako stvarno želimo pomognemo da se poveća zaštita na radu, onda je potrebno te ljude i preduzeća koja se bave tim poslovima stimulisati na neki način da nabave zaštitnu opremu, naročito onu koja je potrebna da bi se spriječile povrede“,
rekao je on.

Potpredsjednik Opštine Bijelo Polje, Nermin Bećirović, kazao je da zabrinjava što veliki broj osoba djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu obavlja u svojoj režiji.
„Sugerisao sam da se dođe i do tih zaposlenih, da ih informišemo o njihovim benefitima, da ih informišemo koje su njihove obaveze i šta je dobro za njih kako bi se zaštitili. Uži član moje porodice je prije nekoliko godina stradao, a da je imao saznanja o zaštiti na radu možda bi danas bio živ“, rekao je Bećirović.
Sekretar Sekretarijata za ruralni razvoj Opstine Bijelo Polje, Jasmin Ćorović, rekao je da su sa lokalnog nivoa spremni da izdvoje sredstva kako bi poljoprivredne proizvođače zaštitili na radu.Policijski inspektor za saobraćaj Srđan Šćekić naveo je primjer kada je prije par mjeseci stradao traktorista, da bi se utvrdilo da je imao 2.47 promila alkohola u krvi. On je predložio da vlasnici firmi gdje su brente, bageri i  buldožeri, radnike testiraju na alkohol.
Željko Đukić, predsjednik NVO “Multimedijal Montenegro”, koji je i koordinator projekta, rekao je da im je ciljna grupa 1.500 poljoprivrednih proizvođača i građana koji se bave šumskim djetnostima sa teritorija opština Bijelo Polje, Mojkovac i Berane.
„Angažovaćemo i eksperta za zaštitu na radu u poljoprivredi i šumarstvu koji izraditi priručnik, a mi ćemo ga odštampati u 1.500 primjeraka i distribiurati onima kojima je potreban. Izradićemo i veb sajt na kojem će sve što smo radili biti dostupno. Nadam se da ćemo projektom, koji će trajati šest mjeseci, obuhvatiti 4.500 osoba. Progragmom će široj javnosti biti predstavljen značaj upotrebe zaštitne opreme i opreznog rukovanja mašinama i mehanizacijom u poljoprivredi i šumarstvu i kroz to očekujemo da će se smanjiti broj povreda i smrtnih slučajeva“, rekao je Đukić.